Čaša Valjevskog piva na drvenom stolu uz bačvu, hmelj i ječam

O nama

Tradicionalna metoda

Više od veka i po menjali su se oprema, tehnologija i način proizvodnje, ali osnova dobrog piva ostala je ista.

U Valjevskoj pivari savremena tehnologija pomaže nam da precizno kontrolišemo svaki korak, ali se i danas oslanjamo na principe tradicionalnog pivarstva — kvalitetne sirovine, prirodne procese i vreme potrebno da pivo razvije svoj puni karakter.

Izvorska voda sa Paklja. Domaći slad. Pažljivo odabrani hmelj. Soj kvasca koji čuvamo više od pola veka. Prirodna fermentacija i dugo odležavanje. Bez ubrzavanja. Bez naknadnog razblaživanja. Bez prečica.

Kap vode na površini – izvorska voda sa Paklja

Sve počinje od vode.

Izvorska voda sa Paklja

Voda čini najveći deo svakog piva i zato njen kvalitet direktno utiče na njegov ukus i karakter.

Za proizvodnju piva u Valjevskoj pivari koristimo izvorsku vodu sa izvorišta Paklje, udaljenog svega devet kilometara od pivare.

Koristimo je u njenom prirodnom mineralnom sastavu, čuvajući svojstva koja joj daje valjevski kraj. Njen mineralni profil učestvuje u čitavom procesu proizvodnje — od rada sa sladom do izraženosti hmelja i konačnog ukusa piva.

Za nas voda zato nije samo jedan od sastojaka.

Ona je deo porekla našeg piva.

Drvena kašika sa pivskim kvascem i klasjem ječma

U kvascu je tajna.

Soj koji čuvamo više od 50 godina

U Valjevskoj pivari koristimo posebnu starter kulturu - mešavinu dva soja pivskog kvasca koji se kod nas održavaju u simbiozi više od 50 godina.

Dok se starter kulture u savremenom pivarstvu često nabavljaju iz specijalizovanih kolekcija kultura i nakon određenog broja generacija zamenjuju, naš soj se čuva, obnavlja i nastavlja svoju priču u istoj pivari već više od pola veka.

Upravo kvasac ima jednu od najvažnijih uloga u stvaranju karaktera piva. Tokom fermentacije prirodno nastaju alkohol, ugljen-dioksid i aromatske komponente koje oblikuju ukus, miris i punoću.

Više od 50 godina čuvamo nešto što se ne može jednostavno ponovo napraviti - kontinuitet.

Detalj drvene pivske bačve – prirodna fermentacija i odležavanje

Prirodna fermentacija.

40 Dana prirodnog odležavanja.

Pivo ne postaje dobro onog trenutka kada se fermentacija završi.

Nakon tradicionalnog hladnog vrenja dolazi vreme za sazrevanje. Pivu se omogućava da prirodno odleži, da se ukusi povežu, aroma zaokruži, a karakter postane skladniji i potpuniji.

Dugo odležavanje doprinosi punoći ukusa, bistrini, finijoj karbonizaciji i bogatoj, postojanoj peni karakterističnoj za kvalitetan lager.

U industrijskoj proizvodnji postoje načini da se ovaj proces značajno ubrza. Mi biramo vreme. Jer dobrom pivu ne treba žurba.

Ruke koje drže sveže šišarke hmelja

Od 1860. pravimo pivo. Ne koncentrat.

U tradicionalnom postupku pivo se kuva sa punim ekstraktom, fermentiše, sazreva i nakon odležavanja ide dalje ka punjenju bez naknadnog razblaživanja gotovog piva.

To je jedna od važnih razlika u odnosu na visokogravitacionu — HGB proizvodnju, kod koje se kuva koncentrovanija sladovina, a pivo se nakon procesa razblažuje pripremljenom vodom do željenih karakteristika.

Takav postupak povećava efikasnost proizvodnje. Naš izbor je drugačiji.

Želimo da sačuvamo ono što su tokom proizvodnje zajedno stvorili izvorska voda, slad, hmelj, naš kvasac i vreme — punoću, aromu i karakter piva.

Tako radimo danas, a priča Valjevske pivare počela je još 1860. godine, kada je Dimitrije Mitrović na svom imanju pod Vidrakom započeo proizvodnju piva, uz pomoć bavarskog pivarskog majstora Jozefa Ajhingera.

Od tada su se menjale generacije pivara. Menjale su se zgrade, oprema i mogućnosti tehnologije, ali je ideja ostala ista — napraviti dobro pivo od kvalitetnih sirovina i dati mu dovoljno vremena da postane ono što treba da bude.

Više od 30 zlatnih medalja i priznanja osvojenih tokom godina potvrda su kvaliteta koji je nastajao upravo na tim principima.

Ali tradicija za nas nije samo godina osnivanja.

Tradicija je način na koji pivo pravimo i danas.

Valjevska pivara 1860. – istorijska fotografija

1860.

Početak jedne tradicije

Osnivač pivare u Valjevu bio je valjevski trgovac Dimitrije Mitrović. Pivara je osnovana 1860. godine kao zanatska radionica za proizvodnju drvenih bačvi i ručnog rada. Vremenom je uspela da se proširi i razvije zahvaljujući ulaganjima drugih trgovaca i ortaka, postavljajući temelje tradicije koja traje više od jednog i po veka.